English
Français
Deutsch
Español
Italiano
Nederlands
Polski
Русский
Svenska
Português
Ελληνικα
简体中文
العربية
Zašto imam rizik od moždanog udara?
Kod fibrilacije atrija smanjena je kontrakcija atrija, što uzrokuje usporavanje ili čak zastoj protoka krvi, što može dovesti do stvaranja ugrušaka. Taj ugrušak zatim može ući u krvožilni sustav i dovesti do moždanog udara ili sistemske embolije. Rizik od stvaranja ugrušaka veći je ako su prisutni određeni popratne bolesti i stanja kao što je visoki krvni tlak ili starija dob. Za prevenciju moždanog udara u bolesnika s povećanim rizikom obično se preporučuju lijekovi koji se kolokvijalno nazivaju lijekovima za razrjeđivanje krvi (antikoagulansi). Vaš će liječnik izračunati vaš rizik i s vama razmotriti prednosti i moguće rizike uzimanja lijekova za razrjeđivanje krvi. Trebali biste zajedno odlučiti („zajedničko odlučivanje“) hoćete li započeti uzimati takav lijek ili ne.
Da biste saznali više o zajedničkom odlučivanju kad je u pitanju antikoagulantna terapija i zašto je važno da aktivno sudjelujete u odluci, pročitajte sljedeći članak posebno napisan za bolesnike:
Koliki je rizik da ću doživjeti moždani udar?
Vaš vas je liječnik vjerojatno informirao o riziku od moždanog udara povezanog s fibrilacijom atrija. Rizik se izračunava pomoću rezultata CHA2DS2- VASc. Sljedeći uvjeti povećavaju vaš rizik; kongestivno zatajenje srca – 1 bod, visoki krvni tlak – 1 bod, dob ≥ 65 – 1 bod, ≥ 75 – 2 boda, dijabetes – 1 bod, prethodni moždani udar ili prolazni ishemijski napadaj – 2 boda, vaskularna bolest (periferna arterijska bolest, prethodni infarkt miokarda, aortni aterom) – 1 bod te 1 bod za ženski spol.
Prema broju bodova, odnosno rezultatu CHA2DS2- VASc – , rizik od moždanog udara raste s 1,3 % godišnje (ako je rezultat CHA2DS2- VASc=1), na 15,2 % godišnje (ako je rezultat CHA2DS2- VASc= 9).
Procjena vašeg rizika od moždanog udara ako imate fibrilaciju atrija – internetski kalkulator
Kod nekih osoba epizode fibrilacije atrija spontano prestaju, a neke od tih osoba nemaju simptoma. Ovisno o vašem riziku od moždanog udara, možda ćete trebati doživotno uzimati antikoagulans, čak i nakon što se vaš ritam vrati u normalu.
Lijekovi za razrjeđivanje krvi (antikoagulansi)
Lijekovi za razrjeđivanje krvi su lijekovi koji produljuju vrijeme zgrušavanja krvi, sprečavajući time stvaranje tromba (ugrušaka). Lijekovi za razrjeđivanje krvi mogu biti antagonisti vitamina K ili oralni antikoagulansi koji nisu antagonisti vitamina K, koji se još nazivaju i novi oralni antikoagulansi (NOAC) ili izravni oralni antikoagulansi (DOAC).
Antagonisti vitamina K
(varfarin, acenokumarol, fenprokumon)
Antagonisti vitamina K najstariji su antikoagulansi. Smanjuju sposobnost krvi da stvara ugruške. Ako vam liječnik prepiše jedan od ovih lijekova, morate se pažljivo pridržavati njegovih uputa.
Morat ćete redovito raditi krvne pretrage kako biste pratili učinke lijeka na razrjeđivanje krvi. To se mjeri pomoću međunarodnog normaliziranog omjera, „INR“. INR u osoba koje ne uzimaju antikoagulanse obično iznosi oko 1. Kako bi se smanjio rizik od moždanog udara u bolesnika s fibrilacijom atrija, INR bi trebao biti između 2 i 3. Ovisno o ovom parametru, doziranje lijekova se individualno prilagođava svakom bolesniku. Iznimno je važno redoviti obavljati ovu krvnu pretragu kako biste bili sigurni da je doza koju koristite točna i da niste u opasnosti. Korištena doza može se razlikovati od osobe do osobe, kao s vremenom.
Također je važno znati da hrana koja sadrži velike količine vitamina K može poništiti djelovanje antagonista vitamina K. Ako je vaša prehrana bogata vitaminom K, vjerojatno ćete morati uzimati više lijeka za razrjeđivanje krvi.
Novi oralni antikoagulansi (NOAC)
Ovi lijekovi uključuju dabigatran, rivaroksaban, apiksaban i edoksaban. Djeluju kraće od antagonista vitamina K i obično ne zahtijevaju redovite krvne pretrage ili nadzor liječnika.
Ako Vam je propisan NOAC, vaš liječnik mora nadzirati funkciju vaših bubrega. Ako se funkcija bubrega pogorša, možda će biti potrebno smanjiti dozu lijeka.
Ovi se lijekovi mogu koristiti bez praćenja INR-a i na njih ne utječu hrana, drugi lijekovi i alkohol. Dabigatran i apiksaban se uzimaju dva puta dnevno, a rivaroksaban i edoksaban mogu se uzimati jednom dnevno. Izuzetno je važno da se NOAC uzima svaki dan kako je propisao vaš liječnik.
Nuspojave
Rizik od krvarenja (uz antikoagulans)
Najčešća nuspojava koja se javlja kod svih lijekova za razrjeđivanje krvi je krvarenje. U većini slučajeva krvarenje nije ozbiljno, te se javlja u obliku modrica ili slabijeg krvarenja iz nosa. Otprilike 1-2 % ljudi koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi razvit će ozbiljnije krvarenje koje može zahtijevati transfuziju krvi i prekid liječenja lijekom za razrjeđivanje krvi. Najozbiljnija nuspojava uzrokovana lijekovima za razrjeđivanje krvi je krvarenje u mozgu, poznato kao „intrakranijalno krvarenje“. Ako ste zabrinuti zbog rizika od krvarenja povezanog s lijekovima za razrjeđivanje krvi, razgovarajte o tome sa svojim liječnikom. Vaš će liječnik procijeniti vaš individualni rizik od moždanog udara i odvagnuti rizik od krvarenja koje se može javiti ako uzimate lijek za razrjeđivanje krvi.
Vaš liječnik može izračunati vaš rizik od krvarenja prije nego što vam ponudi neki od lijekova za razrjeđivanje krvi koristeći ocjenu rizika. Jedna od često korištenih ocjena rizika od krvarenja je ocjena HAS-BLED.
Procjena rizika od krvarenja, ako uzimate lijekove za razrjeđivanje krvi – internetski kalkulator
Okluderi aurikule lijevog atrija (LAA)
Vaš liječnik također može predložiti postupak zatvaranja dijela lijevog atrija (vrećica na gornjoj lijevoj komori srca) gdje se često stvaraju ugrušci.
Sam postupak izvodi se potkožno, uz lokalnu anesteziju. Kateter se uvodi kroz venu u preponama i dovodi u u gornju lijevu komoru (lijevu pretklijetku – atrij). Uređaj nalik na čep (okluder aurikule lijevog atrija) uvodi se u sklopljenom obliku u aurikulu i širi kako bi potpuno zatvorio šupljinu unutar aurikule lijevog atrija. Glavna svrha zatvaranja aurikule lijevog atrija je spriječiti kretanje ugruška iz aurikule lijevog atrija u lijevu pretklijetku i klijetku. Ovaj se postupak uglavnom preporučuje bolesnicima koji imaju povećan rizik od krvnih ugrušaka i kontraindikaciju za antikoagulanse zbog vrlo visokog rizika od krvarenja (često zbog prethodnih po život opasnih krvarenja).
