English
Français
Deutsch
Español
Italiano
Nederlands
Polski
Русский
Svenska
Português
Ελληνικα
简体中文
العربية
Duhanske cigarete
Pušenje je najvažniji čimbenik rizika za razvoj srčanih bolesti koji se može izbjeći. Ono uzrokuje aterosklerozu (vaskularnu kalcifikaciju) i sužavanje srčanih (koronarnih) arterija što u konačnici dovodi do srčanog udara i iznenadne srčane smrti.
Osim toga, pušenje je odgovorno za 27% svih karcinoma i izravno je povezano sa 700.000 preuranjenih smrti u Europi svake godine. U većini europskih zemalja broj pušača posljednjih desetljeća stagnira ili se smanjuje. Međutim, 2020. godine 25% europskog stanovništva u cjelini i do 29% osoba u dobi od 15 do 24 godine bili su pušači.
U današnje vrijeme nikoga nije potrebno uvjeravati u negativne učinke pušenja. Među općom je populacijom manje poznato da pušači imaju jasno povećan rizik od fibrilacije atrija. Za razliku od razvoja vaskularnih bolesti, mehanizam po kojem pušenje uzrokuje ovu pojavu manje je poznat. No, jasno je da pušači u usporedbi s nepušačima imaju 1,5 do 2 puta veći rizik od pojave fibrilacije atrija tijekom života.
Rizik se povećava ovisno o tome koliko puno i koliko godina osoba puši. Prestankom pušenja rizik se smanjuje, ali i dalje ostaje značajno veći u usporedbi s osobom koja nikada nije pušila. Dakle, temeljna poruka je: nemojte nikada početi pušiti!
Osim toga, pušenje pridonosi stanjima koja povećavaju rizik od pojave fibrilacije atrija kao što su određene plućne bolesti (npr. KOPB – kronična opstruktivna plućna bolest), apneja u spavanju, ishemijska bolest srca i zatajenje srca.
Liječenje ovih čimbenika rizika dio je zbrinjavanja fibrilacije atrija. Prestanak pušenja povoljno utječe na navedene čimbenike rizika, a time i posredno na prevenciju fibrilacije atrija.
Poznato je da pasivno pušenje također povećava rizik od pojave fibrilacije atrija. Rizik se znatno povećava, osobito kod izloženosti u mlađoj dobi. Pasivno pušenje tijekom trudnoće i djetinjstva povezano je s povećanim rizikom od pojave fibrilacije atrija do 40%.
E-cigarete
Od 2007. godine bilježi se značajan porast broja pušača e-cigareta. Očekuje se da će ovakav način pušenja pomoći osobama da potpuno prestanu pušiti i smatra se sigurnijim od klasične duhanske cigarete. Ovi uređaji ne sadrže tipične produkte izgaranja, poput štetnog ugljičnog monoksida i mnoge važne karcinogene tvari.
Međutim, još uvijek nema velikih studija koje bi ispitivale dugoročni učinak e-cigareta na zdravlje kardiovaskularnog sustava, uključujući mogući povećani rizik od pojave fibrilacije atrija.
U literaturi je opisano nekoliko slučajeva u kojima se uporaba elektroničke cigarete može povezati s pojavom fibrilacije atrija. Međutim, podaci su još uvijek ograničeni i još nije sigurno dokazano je li ovaj mogući povećani rizik povezan s nikotinom ili drugim tvarima iz e-cigareta.
Još nisu ispitani brojne emisije iz elektroničke cigarete koje nastaju zagrijavanjem kombinacije vode, aroma, otapala i nikotina.
Nikotinska nadomjesna terapija
Nikotin je dosad najviše proučavani sastojak, ali odnos između nikotina i fibrilacije atrija još nije jasan. Postoje određene kratkoročne studije o nikotinskoj nadomjesnoj terapiji, kao što su nikotinski flasteri. No čini se da ne ukazuju na jasno povećan rizik od pojave fibrilacije atrija.
