English
Français
Deutsch
Español
Italiano
Nederlands
Polski
Русский
Svenska
Português
Ελληνικα
简体中文
العربية
Općenito se smatra da stres „nije dobar za srce” te da je odgovoran i za pojavu aritmija. Međutim, do danas su provedene samo manja ispitivanja koje pružaju moguće dokaze da je stres okidač fibrilacije atrija.
Još uvijek su potrebna opsežna znanstvena istraživanja kako bi se dobili čvrsti dokazi o stresu kao mogućem okidaču fibrilacije atrija.
Akutni stres
Akutni stres smatra se emocionalnim okidačem koji je osoba doživjela uslijed negativnih događaja, poput iznenadne smrti ili ozljede bliskog poznanika. Opisani su neki slučajevi u kojima su takve negativne emocije prethodile epizodi fibrilacije atrija. Iako nema čvrstih znanstvenih dokaza, postoji prihvatljivo znanstveno objašnjenje za ovu povezanost.
Emocionalni okidač može stimulirati autonomni živčani sustav (tj. živčani sustav koji ne kontrolirate, a koji, između ostalog, regulira otkucaje srca i krvni tlak). Poznato je da ovaj živčani sustav utječe na pojavu fibrilacije atrija.
Postoje manja ispitivanja koja su ukazala na povezanost između emocija i fibrilacije atrija. Na primjer, oko 100 bolesnika koji su barem jednom imali fibrilaciju atrija trebali su svakodnevno bilježiti svoje emocije tijekom jedne godine.
Ponovna pojava fibrilacije atrija bila je povezana s emocijama koje su opisali. Na ovoj maloj skupini bolesnika, bilo je moguće pokazati da negativne emocije poput tuge, straha i ljutnje udvostručuju rizik od pojave fibrilacije atrija. Sreća je, pak, smanjila učestalost fibrilacije atrija za 85 %.
Unatoč manjku velikih ispitivanja, ovi rezultati sugeriraju da snažne emocije mogu biti okidač fibrilacije atrija, osobito kod bolesnika koji su jednom već imali ovu aritmiju.
Kronični stres
Kao i kod akutnog stresa, može se pretpostaviti da je i kronični stres okidač fibrilacije atrija zbog utjecaja koji ima na autonomni živčani sustav. Međutim, ovdje također nema velikih ispitivanja, a postojeći dokazi obično daju proturječne rezultate. Dokazan je da su neki dugotrajni stresori, poput ljutnje, agresivnosti i napetosti, povezani s fibrilacijom atrija, ali samo kod muškaraca. Negativne emocije imaju različite učinke na tijelo kod muškaraca i žena.
Osim toga, postoje neka manja ispitivanja koja ukazuju da terapije usmjerene na opuštanje smanjuju teret fibrilacije atrija, poboljšavajući simptome i kvalitetu života. To je dokazano na maloj skupini bolesnika koji su tijekom tri mjeseca dva puta tjedno sudjelovali na treningu joge. Rezultat je bio smanjenje kako simptomatskih, tako i asimptomatskih epizoda fibrilacije atrija.
Depresija
Dokazana je jasna povezanost između depresije i fibrilacije atrija. Bolesnici koji su bolovali od depresije imaju do 25% veću vjerojatnost da će razviti fibrilaciju atrija. Rizik se povećava s ponovljenom pojavom epizodama depresije, a rizik je još i veći u mlađih bolesnika te u žena.
Fibrilacija atrija kao uzrok stresa
Naposljetku, postoji i obrnuta povezanost s depresijom. Sama fibrilacija atrija uzrokuje simptome tjeskobe i depresije u do 3 % bolesnika. Stoga liječnici, točnije kardiolozi, posvećuju toliko pažnje ovoj aritmiji.
Bolesnici su danas mnogo više uključeni u liječenje ove aritmije kako bi poboljšali ne samo svoje fizičko, već i mentalno zdravlje i kvalitetu života. Stoga je iznimno važno objasniti prirodu aritmije, proći kroz različite moguće strategije liječenja i naglasiti mogućnost da bolesnik promjenom svog ponašanja utječe na razvoj fibrilacije atrija.
