Što moj liječnik može učiniti?

Vaš liječnik opće prakse trebao bi biti prva osoba kojoj se trebate obratiti kada je u pitanju vaše opće zdravlje. Međutim, ako su vaši simptomi vezani uz stanje vašeg srca, vjerojatno će vas uputiti specijalistu za srce, odnosno kardiologu. Također vas može uputiti elektrofiziologu – kardiologu koji je specijaliziran za liječenje problema srčanog ritma.

Korisne pretrage

Prvo što je potrebno utvrditi je postoji li uzrok fibrilacije atrija. To se može učiniti nizom pretraga, ovisno o vašem fizičkom stanju.

Elektrokardiogram ili EKG pretraga je koja bilježi električnu aktivnost kao i ritam vašeg srca. EKG je neinvazivna, bezbolna pretraga koja se može obaviti u bolnici ili kod vašeg liječnika opće prakse i obično traje oko pet minuta. Male naljepnice ili elektrode stavljaju se na vaše ruke, prsa i noge, a EKG bilježi ritam vašeg srca i prikazuje ga kao valove na monitoru ili na papiru.

Praćenje srca obično se provodi ako se sumnja na fibrilaciju atrija, ali traje samo kratko vrijeme. Četiri naljepnice stavljaju se na vaša prsa i žicama povezuju s malim prijenosnim uređajem za praćenje koji se pričvršćuje na remen ili nosi na remenu oko vrata. Uređaj prati rad vašeg srca u razdoblju od 24 do 48 sati. U novije vrijeme, neke bolnice koriste EKG flastere s vodootpornim ljepilom koji se može nositi 7-14 dana.

Ultrazvuk srca (transtorakalni ehokardiogram) može se koristiti za snimanje pokretnih slika vašeg srca, pri čemu se promatra veličina i snaga srčanih komora i koliko dobro rade zalisci. Bezbolan je i traje 15-20 minuta.

S druge strane, liječnik će možda željeti drugačiji pogled na vaše srce koji pruža transezofagealni utrazvuk ili „TEE“. Ovaj uređaj ima oblik savitljive cijevi koja se umeće kroz usta i jednjak gutanjem i koristi ultrazvuk kako bi generirao detaljne slike srca.

Ako vaš liječnik posumnja na dijabetes, možda ćete morati napraviti krvne pretrage krvi kako biste provjerili radi li se o dijabetesu. Možda ćete trebati pažljivo pratiti krvni tlak. Ako jako hrčete, nakratko prestanete disati tijekom noći i zaspite tijekom dana, liječnik bi vas mogao uputiti na ispitivanje sna kako bi potražio opstruktivnu apneju u snu. Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, vaš liječnik vam može predložiti programe vježbanja, prehrane i mršavljenja.

Lijekovi

Za kontrolu fibrilacije atrija koriste se lijekovi koji se nazivaju antiaritmici koji vraćaju prirodni srčani ritam i kontroliraju broj otkucaja srca. Tip antiaritmika koji se preporučuje ovisi o vrsti fibrilacije atrija koju imate, o tome koliko je zdravo vaše srce, koji drugi lijekovi su vam propisani i svim nuspojavama tih lijekova.

Što je kardioverzija?

Kardioverzija, također poznata kao električna kardioverzija, je postupak koji se provodi kako bi se abnormalni srčani ritam vratio u normalu. Radi se samo na osobama kod kojih je prisutna fibrilacija atrija i potrebno im je srčani ritam vrlo brzo vratiti u normalu jer je izuzetno neugodan, ili kod kojih fibrilacija traje veći broj dana i ritam se neće sam od sebe vratiti u normalu. Strujni udar se isporučuje defibrilatorom kroz dvije naljepnice, jednu postavljenu na prednjoj i jednu na bočnoj ili stražnjoj strani prsnog koša. Prije strujnog udara bolesniku se daje opća anestezija ili jak sedativ tako da ne osjeti udar.

Ablacija fibrilacije atrija

Ablacija je metoda liječenja fibrilacije atrija koji koristi pažljivo usmjereno spaljivanje ili zamrzavanje kako bi se namjerno stvorili ožiljci u atriju koji djeluju kao izolacija i sprječavaju širenje abnormalnih električnih impulsa koji uzrokuju abnormalni ritam. Ablacija fibrilacije atrija obično se koristi kada se lijekovi ili druge metode liječenja pokažu neučinkovitima. Međutim, ovisno o bolesniku, može se koristiti i kao prva metoda liječenja. Postupak se provodi umetanjem tankih žica, odnosno katerera, u venu na preponi i njihovim dovođenjem do unutrašnjosti srca. Postupak traje nekoliko sati i može se obaviti uz lokalnu anesteziju i sedaciju ili uz opću anesteziju. Postupak ablacije provode kardiolozi – elektrofiziolozi u specijaliziranim bolnicama.

Kako spriječiti moždani udar

Moždani udar nastaje kada je dotok krvi u mozak ometen ili prekinut, a moždane stanice oštećene ili odumiru. Kako bi se održalo dobro zdravlje mozga, mozak zahtijeva kontinuirani protok krvi koja prenosi kisik i vitalne hranjive tvari.

Da bi se izbjegao moždani udar, preporučuje se kombinacija redovite tjelovježbe, zdrave prehrane, izbjegavanja pušenja i konzumacije alkohola te zbrinjavanja zdravstvenih stanja kao što su krvni tlak i dijabetes.

Fibrilacija atrija može izravno uzrokovati moždani udar. Fibrilacija atrija može toliko usporiti protok krvi u lijevom atriju da se krv počne zgrušavati. Ako se napravi ugrušak te se odvoji i istisne krvlju iz srca, on obično cirkulacijom dopire do mozga gdje začepljuje arteriju i uzrokuje moždani udar. Osobe s fibrilacijom atrija koji imaju visok rizik od moždanog udara uzimaju lijekove koji se obično nazivaju „antikoagulansi“ koji se koriste da bi se smanjio rizik tako što sprečavaju stvaranje ugrušaka. To može biti varfarin (antagonist vitamina K) ili izravni oralni antikoagulansi (DOAC, također poznati i kao NOAC) kao što su apiksaban, dabigatran, rivaroksaban i edoksaban. Vaš će vam liječnik pomoći da utvrdite imate li visok rizik i trebate li zaštitu pomoću rezultata CHADS-VASc te će vas savjetovati o tome koji je antikoagulans najbolje uzimati.

Kako spriječiti zatajenje srca

Kod osoba koje cijelo vrijeme imaju fibrilaciji atrija (perzistentna ili permanentna fibrilacija atrija) važno je paziti da otkucaji srca nisu stalno ubrzani. Liječnik će vam ispitati broj otkucaja srca u mirovanju i, ako je potrebno, propisati lijekove za njegovo usporavanje.