English
Français
Deutsch
Español
Italiano
Nederlands
Polski
Русский
Svenska
Português
Ελληνικα
简体中文
العربية
Jedan od najčešćih razloga zašto osoba potraži savjet svog liječnika je svjesnost vlastitih otkucaja srca ili palpitacija. Svatko od nas će povremeno biti svjestan svojih otkucaja srca, najčešće nakon vježbanja, kada smo nervozni ili kada se ne osjećamo dobro zbog infekcije. Razumljivo je da su ovi simptomi zabrinjavajući, ali važno je imati na umu da ne ukazuju uvijek na bolest srca.
Pojam palpitacija pokriva širok raspon srčanih ritmova uključujući i svijest o normalnom srčanom ritmu koji se može činiti snažnijim ili malo bržim od normalnog. Ostali uobičajeni simptomi uključuju osjećaj nepravilnih otkucaja srca – bilo da otkucaja nema, preskaču, izostali su ili su nepravilni.
Rjeđe se može javiti osjećaj vrlo brzog kucanja srca – osjećaj „treperenja“ ili „lupanja“ srca. Različiti su uzroci tih osjeta međutim, ovdje ćemo se usredotočiti na one povezane s fibrilacijom atrija.
Iako je svijest o promjeni srčanog ritma glavna značajka fibrilacije atrija, znatan broj osoba nije svjestan bilo kakve promjene srčanog ritma. Umjesto toga, neke osobe mogu biti bez simptoma ili osjećati druge simptome kao što su nedostatak zraka, umor, nelagoda u prsima ili vrtoglavica.
U moderno doba pametnih satova i uređaja za praćenje tjelesnih aktivnosti (ili tijekom vježbanja u teretani), možda vas je takav uređaj upozorio na moguću abnormalnost srčanog ritma koje niste bili svjesni.
To često uzrokuje veliku tjeskobu, pa je potrebno napomenuti da ovi uređaji nisu uvijek točni i imaju nizak prag pri kojem upozoravaju na abnormalnosti.
Palpitacije kod fibrilacije atrija
Ključna značajka fibrilacije atrija du nepravilni otkucaji srca – pauza između svakog otkucaja varira na nepredvidiv način zbog čega je i nastao izraz „nepravilno nepravilan“. Možda ćete toga biti svjesni zbog osjećaja lepršanja ili osjećaja da su otkucaji neujednačeni – posebno ste svjesni jačih otkucaja koji koji se nepravilno javljaju. Ovaj osjećaj može biti izraženiji tijekom vježbanja ili dok noću ležite i odmarate.
Vi ili vaš liječnik možete otkriti ovu nepravilnost kada mjerite puls. Međutim, ovaj osjećaj mogu uzrokovati i drugi uzroci, primjerice, dodatni ili ektopični otkucaji koji često otežavaju postavljanje konačne dijagnoze bez snimanja srca (odnosno elektrokardiograma – EKG-a) kada se pojave simptomi. To se može dogoditi i kada su otkucaji srca posebno brzi i ni vi ni vaš liječnik ne možete utvrditi je li ritam nepravilan isključivo mjerenjem pulsa.
Palpitacije uzrokovane fibrilacijom atrija mogu biti „perzistentne“. To znači da palpitacije traju sedam dana ili dulje (često dok se ne izvrši medicinska intervencija poput kardioverzije kako bi se srce vratilo u normalan ritam), ili se javljaju ‘paroksizmalno’, što znači da palpitacije traju neko vrijeme prije nego se srce spontano vrati u normalan ritam.
Epizode fibrilacije atrija, osobito kada je srčani ritam ubrzan, mogu biti vrlo naporne i onesposobljujuće, što zbog svjesnosti samog ritma ili zbog pratećih simptoma kao što su nedostatak daha, vrtoglavica, nesvjestica ili boli u prsima. Takve epizode zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.
Svijest o nepravilnom radu srca kod bolesnika s dugotrajnom fibrilacijom atrija i „permanentnim“ srčanim ritmom može se spontano smanjiti kroz nekoliko tjedana ili mjeseci ili uz pomoć lijekova koji kontroliraju otkucaje srca.
Odlazak liječniku
Prije posjeta liječniku, dobro je voditi dnevnik o svojim simptomima, posebno bilježeći sve povezane osjete kao što su bol u prsima ili nedostatak zraka, njihovo trajanje i njihove moguće uzroke (na primjer vježbanje, alkohol ili kofein).
Kada je osjećaj lupanja srca kontinuiran, dijagnoza se često može postaviti EKG snimkom u mirovanju u klinici. Međutim, ako su simptomi povremeni i nisu prisutni u trenutku vašeg posjeta liječniku, neće biti moguće postaviti konačnu dijagnozu na ovaj način.
Praćenje rada srca u trenutku kada su simptomi prisutni ključno je za utvrđivanje uzroka palpitacija. Stoga bi vam liječnik mogao postaviti ili dati uređaj za snimanje koji dokumentira EKG kada imate simptome.
Kod osoba kod kojih se simptomi rjeđe javljaju, može biti potrebno pod kožu ugraditi mali uređaj, tzv. ugradbeni srčani monitor – ILR, koji prati otkucaje srca nekoliko godina ili dok se simptomi ponovno ne pojave.
